Kako se meri nivo straha od stomatologa?

Strah od zubara nije uvek lako prepoznati, a još teže ga je objektivno izmeriti. Ipak, psihologija i stomatologija razvile su niz validnih i naučno potvrđenih instrumenata koji pomažu kako pacijentima, tako i terapeutima da precizno procene intenzitet dentalne anksioznosti i fobije. U ovom poglavlju predstavićemo najpoznatije testove koji se koriste u dijagnostici dentalnog straha, način njihovog sprovođenja i tumačenja rezultata. Svi testovi su zasnovani na naučnoj literaturi, a posebno su istaknuti u radovima kao što su “Cognitive Behavioral Therapy for Dental Phobia and Anxiety”, “Overcoming Your Dental Anxiety Workbook” i “The Fearful Dental Patient”.


1. Modified Dental Anxiety Scale (MDAS) – Modifikovana skala dentalne anksioznosti

Opis testa: MDAS je jedan od najčešće korišćenih testova. Sastoji se od 5 pitanja koja se odnose na situacije koje se obično dešavaju u zubarskoj ordinaciji.

Pitanja:

  1. Kako biste se osećali ako biste morali da idete kod zubara sutra?
  2. Kako se osećate kada sedite u čekaonici, čekajući da vas pozovu?
  3. Kako se osećate kada razmišljate o bušilici?
  4. Kako se osećate kada zubaru treba da vam čisti kamenac?
  5. Kako se osećate kada zubar treba da vam da injekciju lokalne anestezije?

Ocene: Odgovori se ocenjuju od 1 (nimalo anksiozan) do 5 (ekstremno anksiozan). Ukupan rezultat kreće se od 5 do 25.

Tumačenje rezultata:

  • 5–9: Normalan nivo anksioznosti
  • 10–18: Povišen nivo anksioznosti
  • 19–25: Visok nivo dentalne anksioznosti, moguća fobija

2. Dental Fear Survey (DFS) – Upitnik o strahu od zubara

Opis testa: DFS sadrži 20 pitanja i koristi se za dublje razumevanje specifičnih izvora straha. Merenje se odnosi na fiziološke reakcije, ponašanja izbegavanja i emocionalne reakcije.

Pitanja:

  1. Koliko vas uznemirava pomisao na pregled kod zubara?
  2. Koliko ste zabrinuti kada zakazujete stomatološki pregled?
  3. Koliko vas plaši dolazak u stomatološku ordinaciju?
  4. Koliko se bojite čekanja u čekaonici?
  5. Koliko vas uznemirava pomisao na zvuk zubarske bušilice?
  6. Koliko se plašite da će vas pregled boleti?
  7. Koliko vam smeta osećaj kada zubar koristi ogledalce?
  8. Koliko vam je neprijatno kada vam zubar pregleda desni?
  9. Koliko vam se ubrza puls kada pomislite na vađenje zuba?
  10. Koliko često ste odložili ili otkazali posetu zubaru zbog straha?
  11. Koliko vas plaši pomisao na injekciju lokalne anestezije?
  12. Koliko ste zabrinuti zbog mogućih komplikacija tokom tretmana?
  13. Koliko vam smeta osećaj kada vam zubar drži usta otvorena?
  14. Koliko vam je neprijatno kada čujete stomatološke instrumente?
  15. Koliko osećate nelagodnost pri pogledu na stomatološku stolicu?
  16. Koliko izbegavate razgovor o stomatološkim problemima?
  17. Koliko vam je teško da spavate noć pre odlaska kod zubara?
  18. Koliko se osećate napeto kada pomislite da će vas zubar kritikovati?
  19. Koliko vam je neprijatno kada osetite miris u stomatološkoj ordinaciji?
  20. Koliko se ukočite tokom stomatološkog tretmana?

Skoriranje: Svako pitanje se ocenjuje od 1 (nimalo) do 5 (izuzetno). Ukupan rezultat se sabira i može iznositi od 20 do 100.

Tumačenje:

  • 20–35: Nizak nivo straha – normalna anksioznost
  • 36–52: Umeren nivo straha – anksioznost zahteva pažnju
  • 53 i više: Visok nivo straha – ozbiljna dentalna fobija, preporučuje se stručna pomoć

Zašto je važno testirati se?

Rana dijagnostika dentalne anksioznosti omogućava:

  • pravovremeno uvođenje terapijskih tehnika,
  • izbegavanje komplikacija uzrokovanih odlaganjem lečenja,
  • individualizovani pristup pacijentu,
  • objektivno praćenje napretka tokom terapije.

Testiranje straha od zubara nije znak slabosti već prvi korak ka pobedi nad tim strahom. Ovi testovi pomažu i pacijentima i stručnjacima da identifikuju težinu problema i pristupe mu sistematski, profesionalno i sa razumevanjem. Ako rezultati testova pokažu povišenu anksioznost, preporučuje se razgovor sa stomatologom koji ima iskustva sa anksioznim pacijentima, kao i uključivanje psihologa ili terapeuta specijalizovanog za dentalnu fobiju.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

Autor teksta je:

dr Dušan Ostojić, stomatolog,

specijalista oralne hirurgije

Kontakt:

https://www.facebook.com/stomatolog018

https://www.instagram.com/drostojic018